Na području župe Rovinj postoji pedeset i tri crkva i kapela. Ovdje možete pročitati o njihovim posebnostima, a na slijedećoj karti možete vidjeti gdje se nalaze. Karta sa crkvama i kapelama župe Rovinj.

1. CRKVICA SV. JOSIPA

Ova se crkva nalazi u neposrednoj blizini crkve Sv. Eufemije, na početku Ulice Grisia. Ne zna se da li je tu postojala neka crkva prije gradnje ove sadašnje koja je podignuta 1673. god. kada je postavljen i pozlaćeni drveni oltar s i oltarnom slikom, ŠTO prikazuje pri vrhu Bezgrešnu Djevicu Mariju, a pri dnu sv. Josipa, sv. Eufemiju i sv. Brigitu.

Godine 1725. crkvica je opustošena i tako oskvrnuta. U poslijeratnim godinama ovdje se održavao vjeronauk za djecu do 1953. god., a bogoslužje se ne održava. Restaurirana je 1978. god. i još se tu nalazi drveni oltar. Danas je to atelje.

2. CRKVICA SV. JURJA

To je bila mala trobrodna bazilika, iz V. -VI. st. Srušena je radi gradnje veće crkve jer je ova crkva postala premalena zbog sve većeg porasta stanovnika Rovinja. Nalazila se na mjestu gdje je danas crkva Sv. Eufemije.

3. CRKVICA SV. URŠULE

Stara, srušena 1724. god. radi gradnje crkve Sv. Eufemije.

4. CRKVICA SV. ROKA

Građena 1491. god. u blizini crkve Sv. Eufemije i srušena 1725. god. Njen je oltar prenesen u današnju crkvu.

5. CRKVICA SV. MIHOVILA

Stara, srušena 1733. god. radi gradnje crkve Sv. Eufemije, a oltar je prenesen u crkvicu Sv. Damjana.

6. CRKVICA SV. KUZME I DAMJANA

Ova je crkvica poznata po nazivu Sv. Damjan, po nekadašnjem istoimenom trgu, danas Trg Matteotti. Sedmokutna, s troje vrata, građena 1456. god. U njoj su se krstila djeca mletačkih podestata. Srušila ju je1810. godine francuska vlast.

7. CRKVICA SV. BARNABE

Građena je 1492. – 93. i. nalazila se u istoimenoj ulici, danas ulica Sv. Križa. Srušena 1938.

8. CRKVICA SV. KRIŽA

Ova mala crkva nalazi se u ulici Sv. Križa. U neposrednoj blizini su i gradska vrata. Crkvica je sagrađena u XIV. st. na morskom grebenu. Na nadvratniku ulaznih vrata utisnuta je 1592. god. jer je tada podignuta lopica i popravljeno pročelje. U pali je prikazano polaganje Isusa s križa. Prema tradiciji se u neposrednoj blizini zaustavio sarkofag s tijelom sv. Eufemije. O tome govori i natpis na stupu podno crkvice koji je podignut 1720. god. na stijeni uz more:

“D.O.M. Divae Euphemiae Rubinsium Numini Tutelari ac Molari civitatis Obsequientissimae Votum Anno 1720”.

U ovoj se crkvici drži bogoslužje dva puta godišnje: 3. svibnja kad se spominje našašće sv. Križa i 13. srpnja, kad se drži da je u Rovinj dospio sarkofag sa zemnim ostacima svetice Eufemije. Zahvaljujući obitelji Pergolis 1870. nije doživjela istu sudbinu kao neke crkvice, budući da je trebala postati skladište. Restaurirana je 1965.

9. CRKVICA SV. BENEDIKTA

Cijelo područje oko ove crkvice Rovinjci su donedavna zvali sv. Benedikt. Crkvica se nalazi na malom trgu, okružena visokim kućama. Crkvica je građena u XVI. st. i koristili su je serviti iz samostana sv. Katarine. Bogoslužje se drži jednom godišnje, na blagdan sv. Benedikta.

10. CRKVA MAJKE BOŽJE OD ZDRAVLJA

Crkvica je podignuta 1779. godine, a oltarna je slika kopija slike iz poznate crkve Majke Božje od Zdravlja u Veneciji. Dvaput godišnje skupljaju se vjernici u ovoj crkvi: 21. studenog na blagdan Gospe od Zdravlja i u ponedjeljak iza prve nedjelje poslije Uzašašća. Te se nedjelje, počevši od 1818. god., održavala velika procesija u čast Gospe od Zdravlja kao zahvala što je tada Rovinj sačuvan od kuge. Ta se zavjetna procesija drži danas oko crkve Sv. Eufemije, a slijedećeg je dana misa u crkvici Gospe od Zdravlja. Nalazi se na kraju ulice V. Švalbe.

11. GOSPA OD SEDAM ŽALOSTI – ORATORIO

Ovu crkvu starosjedioci u Rovinju zovu jednostavno “Oratorij”. Ima dva ulaza, jedan s ulice Silvana Chiurca i drugi s ulice Švalbe. U sklopu same zgrade su i dvije omanje vjeronaučne dvorane i premišta. Već u srednjem vijeku bio je na tom mjestu prvi hospicij u gradu za bolesnike, osobito za starce i siromašne. Godine 1482. sagrađena je jedna crkvica u čast Majke Božje od Milosrđa i Sv. Lovre mučenika. Crkvica je bila uza sam hospicij koji je od 1707. god. bio samo za žene.

U dokumentima se spominje da ju je blagoslovio pićanski biskup. Crkvica se kasnije povećavala na račun hospicija spajanjem i adaptacijom postojećih zgrada. Jedan veći zahvata bio je 1733. god., dok je oltar postavljen 1788. god. Na oltaru, u nišu sa staklenim vratima, smješten je kip Žalosne Gospe. Neposredno pred II. svjetski rat crkva je restaurirana.

12. CRKVICA SV. TOME APOSTOLA

U Bregovitoj ulici, odmah ispod crkve Sv. Eufemije, uklopljena među stare kuće, nalazi se crkvica Sv. Tome apostola, iz 1388. god. Po toj je crkvici nosila naziv donedavna cijela ulica, a i sada Rovinjci znaju reći za ovaj dio grada “San Toma'”. U spisima se spominje da se u ovoj crkvi sastajala Bratovština sv. Tome. Crkva je tada bila vrlo mala, a proširena je 1723.-1724. kada je nadsvođen i ulični prolaz.

Blagoslov obnovljene crkve bio je 11. 2. 1725. a opet obnovljena 1770. god., kad se Bratovština sv. Tome združila s onom sv. Franje Asiškoga. U crkvici se drži misa 17. veljače, za blagdan sv. Tome i sv. Antona opata, jer se tu čuva kip sv. Antona iz nekadašnje crkvice toga sveca koja je postojala blizu crkve Sv. Franje.

13. CRKVICA SV. SPASITELJA

Građena 1547. god., a srušena 1810. god. U toj se crkvi nalazio nadgrobni spomenik s natpisom kapetana Niccolò Calucci, iz 1622. god. Prestalo se vršiti bogoslužje još 1717. god. Nalazila se na trgu G. Pignaton.

14. CRKVICA DUHA SVETOGA

Nalazila se u istoimenoj ulici koju stari Rovinjci još i danas tako zovu. Danas je to ulica A. Ferri. Stara, srušena 1948. god.

15. MAJKA BOŽJE UTJEHE

Od ulice Carrera prema brdu samostana Sv. Franje, na trgu zvan Fabris, danas Andrea Milossa, nalazila se crkvica o kojoj se ne zna datum gradnje. Njome je 1741. god. upravljala Bratovština Majka Božje Utjehe. Restaurirana 1770. god., a srušena 1810. god. pod Francuzima.

16. CRKVICA SV. ANTONA OPATA

Na sredini Ulice E. De Amicis nalazila se crkvica Sv. Antuna opata. U unutrašnjosti je bila slika Raspetoga Krista. Građena je 1660. god. i u njoj su održavali bogoslužje franjevci do završetka njihove crkve, 13. 4. 1750. Srušena je 1951. god., ali se jedan od njenih kipova nalazi u crkvici Sv. Tome.

17. CRKVICA SV. IVANA KRSTITELJA

Antička, srušena 1840. god. Za vrijeme restauracije 1779. god. u njoj je nađena pergamena na kojoj je pisalo da ju je posvetio 1439. god. pulski biskup Domenico s dozvolom porečkog biskupa Angela iz Venecije. Nalazila se u istoimenoj ulici, danas E. De Amicis.

18. CRKVICA SV. ANTONA PADOVANSKOG

Građena 1654. god., s onu stranu mosta koji je spajao otok s kopnom, u blizini velikog hrasta na početku nekadašnje Ulice sv. Franje, danas E. De Amicis. Srušena 1935. god.

19. CRKVA SV. FRANJE

Početkom 1702. god. počela je gradnja franjevačkog samostana i crkve Sv. Franje u neposrednoj blizini crkve Sv. Antuna opata. Prvi put se tada u Rovinju upotrijebio eksploziv za mine kad se morao bušiti živi kamen za veliku samostansku cisternu. Crkva je bila dovršena 1710. god., ali je svečano posvećena uslijedila mnogo kasnije. Samostan je još bio u gradnji i najprije je bio samo “hospicij”, a kasnije 1746. god. proglašen je samostanom.

Crkva je posvećena 13. 4. 1750. uz velike svečanosti i to sv. Franji Asiškom. Prostrana je i velika. Iza glavnog oltara je polukružni kor za redovnike. Orgulje su postavljene 1882. god., a gradio ih je Ljubljančanin Eduard Kunad. S lijeve strane glavnog oltara je ulaz u samostan i sakristiju, a s desne u kapelu Bezgrešnog Začeća. Dva druga oltara su u lađi crkve. Jedan je posvećen sv. Petru iz Alcantare, a drugi Raspeću Isusovu.

Pred ulazom u crkvu je veliki kameni križ, prenesen ovdje 1855. god. s mjesta gdje je bio postavljen i blagoslovljen u blizini crkvice Sv. Trojstva na spomen župskih misija održanih 1801. godine. Samostan je proširen 1878. god., a na njegovim ulaznim vratima na podu postavljen je mozaik s natpisom Pax et Bonum. Kroz duži niz godina bili su tu na školovanju i mladi redovnici koji su se spremali za misije. Inače je do kraja II. svjetskog rata u samostanu bilo desetak redovnika što svećenika što braće laika.

Samostanska biblioteka vrlo je bogata, posebno starim izdanjima. Neke knjige pravi su rariteti: dva antifonarija ukrašena minijaturama na pergameni iz XVII. st., knjiga “Cantore Ecclestiastico” od Felice Rotondo de Monte Leone, Padova, 1698. god., knjiga o biljkama Rovinja iz XVIII. st. i razne pokaznice, kaleži…

Od umjetničkih djela spominjem:

– Ikona Majke Božje – uljana slika na drvu u bizantskom stilu iz XII st.

– Majka Božja sa svecima – oltarna slika veličine 270×135 cm. To je djelo Giuseppa Venture. Gospa je prikazana kao Bezgrešna, a klanjaju joj se sv. Petar Alcantar i sv. Antun Padovanski. Slika potječe s početka XVI. st.

– Raspeti Isus sa svecima – slika na oltaru s desne strane, veličine 270×135 cm. Rađena je u stilu Palme Mlađega. Podno križa kleči sv. Franjo, desno stoji sv. Diego, a lijevo kleči i moli sv. Bernardin.

– Sv. Jeronim – mramorni kip relativno malih dimenzija, ali vrlo profinjene barokne izrade iz XVII. st. nalazi se u sakristiji.

20. CRKVICA SV. PETRA APOSTOLA

Novigradski biskup J. Statica služio je ovdje sv. misu 29. 6. 1779., na blagdan sv. Petra. Iznad vrata nalazila se uklesana ruka i natpis “Pax Vobis”, a bratovština ribara bi ovdje dolazila na Uskrs. Nalazila se u ulici sv. Petra, danas ulica M. Garbin, ali nažalost, već 1849. god. nije više postojala. Na tom su mjestu 1979. god. pronađeni pluteji (ograde između dva stupova), arhitravi prozora i dokaz su da pripadaju predromaničkoj izradi iz VIII. ili IX. st. Sve je to našlo mjesto u crkvici Presvetoga Trojstva, gdje se čuvaju i danas.

21. CRKVICA SV. MARTINA

Ne zna se otkad postoji ova crkvica. U dokumentima se spominje da je 1580. god. crkvicom upravljala bratovština Zemljoradnika, koja je tada osnovana. Oltar je drven, podignut 1720. god., kako stoji zapisano na oltarnoj slici. Ova se crkvica nalazi u ulici Vladimira Gortana, nekada ulica Sv. Martina, u neposrednoj blizini žpnog ureda. Bogoslužje se drži samo 11. studenog na blagdan sv. Martina.

22. CRKVICA SV. KARLA

Ova se crkva nalazi u glavnoj ulici Carrera, među kućama. Kad je sagrađena između 1650. i 1660. god., bila je tada izvan grada, dok je danas trgovačko središte grada. U neposrednoj blizini te crkve bila je nekada i crkva Majka Božje Snježne, koja je srušena 1810. god., pa je njezin oltar prenesen u ovu crkvu i oltarna slika iz crkvice Sv. Lovre mučenika. Restaurirana 1944. god. i do prije 20 godina u crkvi Sv. Karla Boromejskoga održavala se vjeronaučna pouka. Za vrijeme domovinskoga rata tu je bio Caritas, a danas je atelje, kao nekada prije rata.

23. CRKVICA MAJKE BOŽJE SNJEŽNE

Vrlo stara, sedmerokuta iz XVI. st. i nalazila se u ulici Milossa. Do 1770. god. vršilo se ovdje bogoslužje za blagoslov polja. Iako je srušena 1810. god., za vrijeme francuske okupacije, narod je i dalje dolazio ovdje za blagoslov polja do 1820. god.

24. CRKVICA SV. JAKOVA

Po ovoj se crkvici nazivala i istoimena ulica, danas R. Daveggia. Ne zna se kada je sagrađena, možda oko XVI. st. Srušena 1933. god.

25. CRKVICA SV. NIKOLE

Ovu su crkvicu podigli rovinjski mornari okupljeni u bratovštinu Sv. Nikole, 1364. god. Smještena je u blizini mora, na trgu Brodogradilišta. Kako je s vremenom crkvica propadala, srušena je i sagrađena nova na istom mjestu 1860. god. U XVIII. st. ovdje se nalazilo malo groblje. Tada je postavljen drveni oltar s kipom sv. zaštitnika. Danas je ova crkvica atelje, a misa se održava 6. prosinca na blagdan sv. Nikole iz Barija.

26. BAPTISTERIJ PRESVETOGA TROJSTVA

To je najvažniji i najbolje sačuvani romanički spomenik u Istri. Nalazi se u blizini autobusnog kolodvora. Neobičnog je oblika, vrlo star, datira iz XII. st. Svojom sedmerokutnom formom, zanimljiv je i kao građevinski objekt. U sebi sadrži sve karakteristike stila i razdoblja, kada u perifernim provincijama umjetničkog romaničkog doba ustupa mjesto gotici. Radi se o rijetkim sačuvanim primjercima romaničkih građevina s centralnom osnovom, ali je danas, nažalost, atelje i u njemu ne održava se bogoslužje.

Sedmerokuta vanjska struktura sadrži u svojoj unutrašnjosti kružni prostor sa sedam niša i kupolom. Igra svjetla, koje prodire iz tri vanjska otvora, daje ovom malom i harmoničnom objektu sugestivnu monumentalnu kompoziciju. Pravi dragulj domaće autohtone umjetnosti predstavlja sačuvana tranzena s prikazom “Golgote”, s likovima Majke Božje, Magdalene, sv. Petra, sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana evanđelista.

Ovom je crkvicom, koja je nekada bila na osamljenom mjestu, upravljala neko vrijeme bratovština, koja se brinula za oslobođenje robova.

27. CRKVICA SV. LOVRE

Stara, srušena i opet građena 1745. god. Pala sv. Lovre nalazi se u crkvici Sv. Karla, kada je bratovština koja je njome upravljala bila raspuštena 1810. god. i počela propadati. Nalazila se u sadašnjoj ulici V. Nazora. Danas je tu Tvornica duhana iz 1872. god.

28. CRKVA MAJKE BOŽJE OD MILOSTI

Ta je crkva vrlo stara i smještena je između Prve pomoći i Opće gimnazije, a u blizini je i starački dom “Domenico Pergolis”. Datum gradnje i posvete se ne zna, ali se spominje da je 1584. god. bila prerađena. Tako piše na natpisu: Scip. Benz. P. 1584. – Scipione Benzon Podestat 1584., s plemićkim grbom. Crkva je nekada bila izvan gradskih zidina, ali je danas unutar grada. Narod je jako štovao Majku Božju u toj crkvi, pa je ona 1707. god. produžena dogradnjom prostora iza oltara i blagoslovljena je svečano 6. siječnja.

Umjesto staroga drvenog oltara sagrađen je novi i blagoslovljen 28. 10. 1714. Već 1750. god. crkva je obnovljena, kako to vidimo i po natpisu iznad vratiju i fasadnih prozora.

Pored glavnih vrata još su dvoja sa strane, a u sakristiji je jedna rotonda i dva mala prozora. Na oltaru je čudotvorna slika majke Božje s Djetetom, stari rad na drvu, na pozlaćenoj pozadini i sa široko pozlaćenim okvirom, a sve zatvoreno u staklu. Ovdje je i nadgrobni spomenik s natpisom siromašnoj majci Elisabetti Angelini, grofica Califfi, koja je dijelila milostinju siromasima i zato ju je narod prozvao majkom siromaha. Umrla je 13. 12. 1762. i pokopana u ovoj crkvici.Uz oltar su kipovi sv. Josipa i sv. Ane. Posebno su vrijedne izrezbarene drvene klupe i mnogi zavjetni darovi obješeni o zid, većinom zahvale mornara Majci Božjoj (od kojih je mnogo nestalo).

Nekada se narod okupljao u ovoj crkvi svake subote, a posebno za blagdan Velike Gospe, kad su iz staroga grada ovamo dolazili u ophodnju mnogi vjernici i svećenici za svečanu službu Božju. Prije Uzašašća u toj su se crkvi držale molitve i na kraju blagoslov polja. Danas se u crkvi drži bogoslužje svake nedjelje i blagdanima, a srijedom večernja sv. misa. Za blagdan Velike Gospe crkva je otvorena do kasno navečer, jer mnogi vjernici dolaze na molitvu u kasne sate. Zavjetni darovi, osobito neke slike, značajni su za povijest pomorstva u Rovinju i općenito za kulturnu povijest grada.

29. CRKVICA SV. VIDA I MODESTA

Na blagdan ovih svetaca, 25. lipnja dolazili bi mladi i preko krova crkve bacali vijenac cvijeća kako bi brak koji će sklopiti bio sretan. Građena u XIV. – XV. st., a srušena 1853. god. Nalazila se u današnjoj ulici braće Lorenzetta.

30. CRKVICA SV. IVANA BOSKA

Ova crkvica iz 1913. god. bila je u vlasništvu salezijanaca koji su ovdje imali Oratorij, posvećen 1920. – 1922. Mariji Pomoćnici. Za njegovo otvorenje zaslužan je župnik Rovinja Francesco Rocco. Djeca bi dolazila rado u Oratorij koji je imao kazalište, kino dvoranu, igralište, pa čak i pijesak za skok u dalj. Svaka predstava je za grad Rovinj bila veliki događaj. Ljeti 1931. god. tadašnja je vlast dala zatvoriti Oratorij, pa tako i neke katoličke zajednice. Međutim, djeca su i dalje dolazila kriomice u Oratorij i kad je zabrana prestala velika je radost bila među njima.

Na blagdan sv. Ivana Boska 31. siječnja bila bi nagrađena ona djeca koja su dolazila najčešće u Oratorij. Stanovništvo je u velikom broju sudjelovao 1934. god. u procesiji organizirana prigodom proglašenja svetim Ivana Boska. Od ovoga je kompleksa ostala samo crkvica Don Boska s kipom Don Boska s dvoje djece koji se nalazio na vrhu salezijanskog Oratorija

Oratorij je od 1948. god. upotrijebljen kao školska dvorana, nakon što su salezijanci morali otići, da bi oko 1978. god. bila srušena. Crkvica sv. Ivana Boska nalazi se i danas na tom mjestu i od 1975. god. služi kao vjeronaučna dvorana.

31. CRKVICA SV. GOTTARDA

Nalazila se izvan grada, građena 1589. god. i restaurirana 1749. god. Za vrijeme epidemije kolere 1828. god. tamo se pokapalo mrtve i kasnije je 1857. god. sazidan zid oko groblja. Međutim, doživjela je istu sudbinu kao i ostale manje crkvice u gradu, oskvrnuta je i pripala Institutu za istraživanje mora. God. 1898. izgradilo se novo groblje na lokalitetu Laste.

32. CRKVICA BEZGREŠNOG ZAČEĆA (KONČETA)

Nedaleko od groblja cijelo se jedno područje naziva “Končeta”, prema istoimenoj crkvici što se tu nalazi. Crkva je romanička, a u XV. st. dobiva gotički svod.

Lopica pred crkvom dvaput je prostranija od same crkve i znatno je kasnije građena, vjerojatno zato što su se tu ljudi skupljali u velikom broju kod ophoda za blagoslov polja. Godine 1557. crkvicom je upravljala bratovština Majke Bezgrešnog Začeća. Poslije blagdana Bezgrešnog začeća, jednom godišnje, drži se ovdje misa “po nakani darovatelja” .

33. CRKVICA GOSPE KARMELSKE

Ova je crkvica sva od kamena, s oltarnom slikom Gospe Karmelske i kamenim oltarom. Sagrađena je 1877. god.

34. CRKVICA SV. PELAGIJA “STAROG”

Crkvica Sv. Pelagija mučenika malena je i stara, podignuta oko 1400. godine. Nalazi se u blizini mora i restaurirana je 1842. god. Poslije II. svjetskog rata upotrijebljena je kao čekaonica ispred bolnice “Dr. M. Horvat”, ali kako se nije više koristila počela se rušiti. Restaurirana 1989. god. i u njoj se nalaze oltarne pale sv. Cecilije, sv. Eufemije i sv. Justine.

35. CRKVA SV. PELAGIJA ” NOVOG”

Na teritoriju bolnice “Dr. M. Horvat” nalazi se nova crkva Sv. Pelagija, sagrađena 1908. god., u obliku križa s kupolom, s dva paralelna zvonika visoka 20 m. Oltarna slika prikazuje BDM Zvijezdu mora.

36. CRKVICA SV. CIPRIJANA

Sjeveroistočno od Rovinja, okružena poljima, sačuvana je crkva Sv. Ciprijana. Na pročelju ima zvonik na preslicu, pod njim okrugli prozorčić i jedan pravokutni prozor desno od ulaznih vrata. U spisima iz 1856. god. A. Angelinija spominje se:”Ova crkva Sv. Ciprijana, biskupa i mučenika, stara je i građena grubo.” Potječe još iz XII. st. Sada je skladište.

37. CRKVA SV. TOME

Dok se jedna crkva apostola Tome nalazi u gradu, kako sam prije navela, ova je u polju na sjeveroistočnoj strani Rovinja u podnožju brežuljka sv. Tome. Crkva je vrlo stara i znamenita. Prvobitna je građena još u VI. st. i bila je križnoga tipa s tri izbočene polukružne apside.

U doba romanike je preuređena, a tako i mnogo kasnije u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Na oltarnoj pali nalazio se Otkupitelj koji zapovijeda sv. Tomi da klekne i da stavi svoj prst u njegova prsa. Bila je u ruševnom stanju do 1999. god., kada se počelo s njezinom restauracijom i tada je na vidjelo došla oltarna pregrada s ukrašenim srednjovjekovnim pleterom i stupić koji je pripadao konstrukciji pregrade s uklesanim pleterom. I sada se vidi kakva je bila njezina prava veličina.

38. CRKVICA SV. KRISTOFORA

Ova je crkva najsačuvanija stara bazilika u polju kod Rovinja. Nalazi se na rubu plodne ravnice “Bazilike” sjeveroistočno od grada. Sagrađena je u XI. st. a spominje se tek 1300. god. Na oltarnoj je pali prikazan sv. Krstitelj s Djetićem, sv. Franjo Asiški i sv. Ilija prorok. Ima izbočenu polukružnu apsidu pokrivenu škriljama, dok je ostalo pokriveno kanalicama. Zidovi su s vanjske i s unutrašnje strane ožbukani, a ukrašeni su lezenama koje završavaju povezane u lukovima. Spominje se da je 1411. god. ovom crkvom upravljala istoimena bratovština.

39. CRKVICA SV. BARTOLOMEJA

Ova je crkvica bila u dobrom stanju do 1855. god. Danas su ostale samo ruševine prekrivene bršljanom, bez apside i fasade. Postoji još samo oltarni kamen koji je srušen i oštećen. Ova je crkvica morala biti, po svom izgledu, vrlo stara iz XIII. ili XIV. st. i najveća od svih crkava u polju.

40. CRKVICA SV. EUFEMIJE U SALINAMA

Na samoj obali u Salinama, blizu ulaza u Limski zaljev, nalazila se mala jednobrodna bazilika Sv. Eufemije. Podignuta je u XV. st. Oponaša tip centralnih crkvica u Istri od VI. do VII. st. Na omanjem tornju bila je utisnuta godina 1596. god., kad je vjerojatno i podignuta. Na oltarnoj pali bili su prikazani sv. Eufemija, sv. Sebastijan i sv. Rok.

Do 1728. god. održavala se procesija 18. svibnja u spomendan vraćanja tijela svetice i 13. srpnja u sjećanje na dolazak sarkofaga u Rovinj. Danas su ostali smo bočni zidovi i apsida, a bila je u dobrom stanju do 1946. god., od kada je ostala napuštena

41. CRKVICA SV. IVANA U VALALTI

Danas možemo vidjeti samo fasadu s vratima i dva prozora i na arhitravu čitamo sljedeće: Sancte Ivannes Evagelista – Ora Pro Nobis – MDCXXXIX.

Na jednoj pergameni nađenoj u nadgrobnom spomeniku ispred oltara Sv. Ivana evanđeliste, za vrijeme restauriranja 1728. god., pisalo je da je crkvicu posvetio 11. listopada pulski biskup s autoritetom porečkog biskupa Angela. Kad su 1968. god. radi gradnje kolektora za turističko naselje “Valalta” kopali na dubini od 30-50 cm, nađeni su ostaci nadgrobnih spomenika i pretpostavlja se da datiraju iz II. – III. st.

42. CRKVICA SV. FELIKSA

Nedaleko od crkvice Sv. Ivana u Valalti, posvećena je crkva Sv. Feliksu, papi i mučeniku. Ne zna se kada je sagrađena, možda oko XV. st. restaurirana 1860. god. Danas je samo ruševina. U I. svjetskom ratu služila je u vojne svrhe, a i u II. svjetskom ratu do 1943. god. bila je u istoj upotrebi. Radi gradnje turističkog naselja Valalte, tamo su pronađeni ostaci antičke gospodarske zgrade koja datira iz II. st. po Kristu. Ovo je zadnja crkvica na teritoriju Rovinja, iza nje prostire se Limski kanal.

43. CRKVICA SV. PROTA

Ruševine crkvice Sv. Prota, akvilejskog mučenika, nalaze se na podnožju brežuljkaste visoravni Montere. Podignuta je u drugoj polovici XII. st. Njezina arhitektura pokazuje elemente ranogotičkog stila.

44. CRKVA MAJKE BOŽJE OD POLJA

Ova je crkva, poznata po imenu “Madonna di Campo” (Gospa od Polja) od središta grada udaljena oko 5 km. Vrlo je stara. Već se od 1323. god. o njoj brinula istoimena bratovština, jedna od najbogatijih i najvažnijih u gradu, koja je u njoj održavala bogoslužje i vodila brigu uzdržavanja zgrade. God. 1757. je obnovljena, ali je već 1785. god. srušena, kako bi na istom mjestu bila sagrađena veća crkva, kakvu imamo danas.

Na oltarnoj pali je lik Uznesenja Djevice okružene kerubinima i serafinima. Ovamo su hodočastili stanovnici Rovinja, posebno da izmole kišu u sušnim godinama. Čak su oltarnu sliku iz te udaljene crkve donosili u crkvu Sv. Eufemije, da se tijekom više dana pred njom mole. Tako je bilo i 8. 8. 1784. nakon velike suše, molitve su naroda bile uslišane i čim je procesija došla u crkvu Sv. Eufemije, počela je padati kiša.

Prvog svibnja bilo je skupno hodočašće u tu crkvicu i narod se tada u velikom broju okupljao i mnogi su primali sakramente. I sada se tamo hodočasti početkom svibnja, mada dolazi relativno mali broj vjernika. Tijekom godine je u toj crkvi više puta misa za vjernike iz neposredne okolice. Crkva je dobro sačuvana.

45. CRKVICA SV. NIKOLE U ŠERIŽOLU

Na udaljenosti od 5 km od grada, na istoimenom brežuljku, nalazi se jednobrodna mala bazilika s polukružnom apsidom, građena u XII. st. Veća obnova bila je 1827. god. Više se desetljeća se decenija za tu crkvu brinula jedna obitelj iz Rovinja. Poslije II. svjetskog rata crkva je gotovo demolirana, da bi godine 1967. i 1973. bila obnavljana, a upotrijebljen je materijal od srušene crkvice Majke Božje od Turnine. Bogoslužje se održava jedanput na mjesec.

46. CRKVA MAJKE BOŽJE OD TURNINE

Nalazi se izvan grada, na brdu Turnina, prvotna iz XIV. st. Bila je posvećena Pohodu Djevice Marije Sv. Elizabeti, kako se moglo vidjeti na paliju iznad drvenog oltara. Bogat palij, brokat od čistog zlata nosio se u procesijama s mnogo svijeća, ali je nestao. Restaurirana 1863. god., oskvrnuta i u ruševnom stanju.

47. CRKVICA SV. CECILIJE

Crkvica je građena u XIII. st. Po stilu i konstrukciji slična je crkvi Sv. Kristofora. Nalazi se na oko 700 m od brežuljka Turnine, južno od grada.

48. CRKVICA SV. BRIGITE

Crkvica je na istočnoj strani grada, nedaleko od ceste koja vodi prema Balama i Puli. Narod je zove “Sv. Prita”. Tu je, čini se, prije gradnje ove bila jedna starokršćanska crkva. Sadašnja je podignuta 1621. god., kako je to bilo vidljivo na nekadašnjoj oltarnoj pali. God. 1643. bila je osnovana istoimena bratovština, a crkva je restaurirana 1852. god. Dosta je dobro sačuvana i sada služi kao skladište za poljsku opremu.

49. CRKVICA SV. FRANJE PAOLSKOG

Nalazi se na relaciji Rovinj-Bale. Dao ju je sagraditi Giacomo Angelini od oca Giuseppe, 1778. god. O ovoj se crkvici obitelj Angelini uvijek brinula. Danas je sasvim drukčije, upotrebljava se za čuvanje sijena.

50. CRVICA SV. IVANA I PAVLA U POLARIMA

Crkva je gotička, podignuta u XIV. ili XV. st. i posvećena je svetoj braći Ivanu i Pavlu, rimskim mučenicima. Ovom je crkvom u XVI. st. upravljala istoimena bratovština, ukinuta 1625. god. Crkvica je obnovljena 1830. god., a nakon II. svjetskog rata gotovo demolirana. Njezina je oltarna pala prikazivala BDM s Djetićem, sv. Ivana i Pavla, sv. Kostancu i sv. Fošku. Sada se nalazi u vlasništvu turističkog naselja Polari, nekada u vlasništvu obitelji Sponza.

51. CRKVICA SV. DAMJANA U PALÙ

Romanička crkvica bila je podignuta oko 1100. god. Prema narodnoj predaji u ovoj je crkvici odslužio misu i papa Aleksandar III. godine 1177. kad je iz Zadra putovao prema Veneciji. U ovoj crkvici nalazi oltarna pala koja prikazuje sv. Damjana, sv. Eufemiju, sv. Fošku i sv. Mariju egipatsku. Ne otpočne li se s restauracijom od ove će crkvice ostati samo ruševine.

52. CRKVICA SV. TROJSTVA U PALÙ

To je mali Oratorij obitelji Garzotto, u blizini njihove poljske kuće. Sagrađena je oko 1600. god.

53. CRKVICA SV. ANDRIJE

Južno od Rovinja, na udaljenosti od oko jedne morske milje, nalazi se Crveni otok – Sv. Andrija. Čini se da je taj otok bio nastanjen još u pretpovijesti, a iz rimskog doba ima više ostataka građevina. Nekad se zvao Serra.

Tu je vrlo rano osnovan benediktinski samostan sv. Marije i sv. Andrije. Izgleda da ga je u VI. st. osnovao ravenski biskup Maksimijan, rodom iz Veštra kraj Rovinja. On je 547. god. darovao neka imanja “samostanu blaženoga Andrije apostola ili bazilici Sv. Marije ili onima koji u tim mjestima služe”. Kasnije se samostan spominje tek 858. godine.

Zanimljivo je da je prvi gvardijan bio sv. Ivan Kapistran. Njegovim nastojanjem franjevci su nekadašnji hospicij povećali u prostrani samostan i obnovili crkvu 1650. god. Tek je Napoleonova uprava 1809. god. dokinula ovaj samostan, kad je cijeli otok prešao u državne ruke. Malo kasnije, 1820. god., otok je prodan privatnicima na javnoj dražbi. Tada je drevni i lijepi samostan najprije postao uljara, a kasnije se tu počeo proizvoditi kreč i cement, pa je čak crkveni zvonik upotrijebljen u tvornički dimnjak.

Otok je 1890. god. kupio barun Georg Hütterott koji je ovaj dio bisera Istre nazvao “sunčanom obalom Istre”. On je obnovio ostatke samostanske zgrade i crkve, a završio pošumljavanje otoka. Više natpisa, kao i dva stara svjetionika, potječu iz doba Hütterotta kojega su naslijedile žena Marie Enrichetta i kćerka Barbara. Poslije II. svj. rata otok je postao društvena imovina, nakon što je ubijena barunica Barbara. Dio naslijeđa čuva se u Arheološkom muzeju u Rovinju, a polovica je nestala u toj burnoj noći. Od starog samostana sačuvala se jezgra prvobitne crkve, križnog tlocrta s kupolom koja se diže preko ugaonih trompa ponad srednjeg kvadrata. Ona potječe iz razdoblja od VI. – VII. stoljeća.

Na zidu pod kupolom su do 1945. god. bile vidljive ranosrednjovjekovne freske (X. st.). Više umjetničkih slika nalazi se u dvoranama bivšeg dvorca, a u blagajni se čuva spomen knjiga s potpisima raznih odličnika, koji su bili gosti kod baruna Hütterotta i njegovih nasljednika do 1943. godine.

Stari je samostan danas pretvoren u ugostiteljski objekt. Postoji mogućnost održavanja bogoslužja za domaće i strane turiste.

54. CRKVA SV. KATARINE

Na maloj udaljenosti od Rovinja izdiže se iz mora otok Sv. Katarine, koji je bio nastanjen već u brončano doba. Još prije negoli je 800. god. došao do rovinjske obale sarkofag sv. Eufemije, postojao je na otoku mali hospicij redovnika eremita s crkvom. Oni su tu boravili do 1473. god. kada na Sv. Katarinu dolaze redovnici serviti Marije iz Trevisa. Općina im je 1486. god. darovala polovicu otoka i tako su na ruševinama hospicija podigli samostan i obnovili crkvu, sagradivši i jedan povisoki toranj. Na otoku su ostali do 1779. god., kada je umro posljednji servit Giuseppe-Maria Variani. Kupio ga je Alvise Rismondo koji ga je prodao austrijanskom nadvojvodu Karlu Stefano i ovaj ga je 1910. god. prodao poljskom grofu Korwinu Milewskom. Zahvaljujući njemu otok je pošumljen i sagrađene su dvije zgrade. Nakon njegove smrti otok je pripao općini, a crkva i samostan su propadali. Sada je otok u službi turističke privrede grada.

55. CRKVA SV. IVANA NA PUČINI

Ova se crkva nalazi na istoimenom otoku. U srednjem vijeku tu su bili eremiti sv. Jeronima, bratovština iz Fiesole koja je podigla samostan ili, bolje rečeno hospicij, ali ga je 1668. god. ukinuo papa Klement IX. i tako je hospicij prestao s radom i počeo propadati. Crkvica je očuvana zahvaljujući mornarima i ribarima Rovinja. Otok je bio u rukama različitih vlasnika koji se o crkvici nisu brinuli, pa su od nje ostale samo ruševine. Nažalost, ovaj nekada veliki samostan sada izgleda kao da nije postojao i to je dio povijesti.